For many people living in the Western world today, the idea of music is associated with a very specific pop sound that is heard from various screens, devices, and advertisements. It is a kind of blending of musical tropes that have emerged from the mid to late 20th century (hip-hop, disco, punk, gangsta rap, stadium rock, grunge, electro, etc.), designed and reworked into a series of hits that sound very similar. It is a technologically aided songwriting supported by a robust marketing structure, which facilitates the transition from the studio to mainstream media and determines most of what we are likely to hear in everyday life. There are, of course, noticeable exceptions, but music today is mostly a product rather than art.
The phenomenon of the “millennial whoop,” a term coined by music blogger Patrick Metzger in 2016, is a musical phrase that moves from the 5th to the 3rd note of the scale and back again in a kind of “ah oh ah oh” sequence. It consists of just two tones, which means it cannot be considered original creative work. century. Glazbeni stvaraoci i izvođači imaju slobodu koristiti ovu privlačnu frazu beskrajno.
Timbr (kvaliteta tona ili vrsta zvuka ili zvukova u nekom djelu), koji uključuje i dubinu teksture i raspon tona, znatno je smanjen u usporedbi s razdobljem prije pedeset ili šezdeset godina, jer se mnoge pjesme sada sastoje samo od četiri instrumenta: klavijature, ritam sekciju, sampler i sintesajzer. Sve je manje akustičnih zvukova klavira, violine, harfe, sitara, djembe bubnja, triangla, ksilofona, gonga, pa čak i gitare. S današnjeg stajališta, čini se da nam čak i postklasični umjetnici sredine 20. stoljeća, poput Beatlesa, Davida Bowieja i drugih, djeluju kao da su iz mitološkog glazbenog doba velikih. No, čini se da su se naši stvarni glazbeni izbori danas suzili, iako naizgled imamo više opcija na raspolaganju.
Dublje zavirivanje u prošlost otkriva razumijevanje glazbe koje je potpuno neusporedivo s današnjim ili onim iz sredine 20. stoljeća. nostalgično i sigurno. Glazba koju slušamo može biti ta rutina koja nas umiruje i čini nas sretnima. Ali što se događa kada se ta rutina prekine? Kada čujemo glazbu koju ne prepoznajemo ili koja nam se ne sviđa? Tada se naša vibracija mijenja i to može utjecati na naše fizičko i emocionalno stanje.
Stoga je važno odabrati glazbu koju slušamo i svjesno odabrati kako želimo da nas utječe. Kroz glazbu možemo izraziti svoje emocije, osloboditi se stresa ili se opustiti. Možemo stvoriti atmosferu koja nam pomaže da radimo, učimo ili se oporavljamo. Glazba je moćan alat koji može oblikovati našu svakodnevicu i utjecati na naše fizičko i mentalno blagostanje.
Stoga sljedeći put kada odaberete glazbu za slušanje, zapitajte se kako se osjećate i što želite postići. Odaberite glazbu koja će vam pomoći da se osjećate dobro i da ostvarite željene rezultate. Jer, kao što je glazba drevnih kultura poučavala, vibracije zvuka su duboko povezane s vibracijama našeg bića i svijeta oko nas. safe and comfortable. In a chaotic world, the “millennial whoop”, limited tonal range, and repetitive melodies have become a encrypted way of expressing security, freedom from challenges, and the possibility of continuing what we already are.
However, if we collectively want to change our way of living into a more harmonious form of existence, which is now much needed, then perhaps we should literally change the melody and music that surrounds us.
Ultimately, music that is good for us does not create destructive feelings, fears, or division, but rather encourages in us a sense of benevolence, harmony with beauty, and joy. According to Sufi mystic Hazrat Inayat Khan, music and nature work together because they are one.
1 Sampler (English) – a modern electronic musical instrument that uses recorded sound samples to generate sound. It involves reusing a portion or sample of a sound recording in another recording. Samples can contain elements such as rhythm, melody, speech. r, sounds or entire musical beats. They are usually integrated using hardware (samplers).